Psalam 12

Zborovođi. Na Šeminitu.

Psalam Davidov.

12:1
Pomozi, GOSPODE, jer ponestaje čovjeka pobožnog; jer vjerni nestaju među sinovima ljudskim!
12:2
Oni ispraznosti govore, svaki sa bližnjim svojim; usnama laskavim i srcem dvoličnim govore.
12:3
GOSPOD će zatrti sve usne laskave, i jezik što oholosti govori.
12:4
Tko je rekao: “Jezikom svojim mi ćemo nadvladati, usne su naše svojina naša; tko je gospodar nad nama?”
12:5
“Zbog tlačenja siromaha, zbog uzdisaja potrebitog sada ću ustati”, govori GOSPOD, “stavit ću ga na sigurno od onog koji se njemu podsmjehuje.”
12:6
Riječi GOSPODNJE riječi su čiste, kao srebro prokušano u peći zemljanoj, sedam puta pročišćeno.
12:7
Ti ćeš ih održati, GOSPODE, sačuvati ih od naraštaja ovoga zauvijek.
12:8
Opaki hodaju na sve strane kad su najpodliji ljudi uzvišeni.

Prethodno poglavlje ::: Sljedeće poglavlje