Postanak

Poglavlje 8

8:1: Zatim se Bog sjetio Noe i svakog živog bića i sve stoke što je s njim bila u arki. I Bog je učinio da vjetar prijeđe preko zemlje, i vode su se umirile.
8:2: Zatvorili su se i izvori dubina i ustave nebeske, te je kiša s neba bila obuzdana.
8:3: I vode su se sa zemlje neprestano povlačile, a na kraju stotinu i pedeset dana vode su opale.
8:4: A u sedmom mjesecu, sedamnaestog dana u mjesecu, arka se smirila na gorama Ararata.
8:5: I vode su neprestano opadale do desetog mjeseca; u desetom mjesecu, prvog dana u mjesecu, vidjeli su se vrhovi gora.
8:6: I dogodilo se, na kraju četrdesetog dana, da je Noa otvorio prozor arke koju je bio načinio,
8:7: te odaslao gavrana koji je letio amo tamo dok se vode sa zemlje nisu isušile.
8:8: Također je odaslao golubicu od sebe da vidi jesu li vode opale s lica zemlje.
8:9: Ali golubica nije našla počinak za taban svoga stopala, pa se vratila k njemu u arku, jer su vode bile na licu cijele zemlje; tada je on pružio ruku svoju te ju je uzeo i unio k sebi u arku.
8:10: Onda je sačekao još sedam dana, pa je opet odaslao golubicu iz arke;
8:11: i navečer je golubica došla k njemu, i gle, u kljunu joj je bio otkinut list maslinov. Tako je Noa doznao da su se vode opale sa zemlje.
8:12: Onda je sačekao još drugih sedam dana, te je odaslao golubicu koja mu se više nije vratila.
8:13: I dogodilo se, u šest stotina i prvoj godini, u prvom mjesecu, prvog dana u mjesecu, da su se vode sa zemlje isušile. I Noa je uklonio pokrivalo arke te pogledao i, gle, isušilo se lice zemlje.
8:14: A u drugom mjesecu, dvadeset sedmog dana u mjesecu, zemlja je bila suha.
8:15: Tada je Bog rekao Noi govoreći:
8:16: “Izađi iz arke, ti, i s tobom žena tvoja i sinovi tvoji i žene sinova tvojih.
8:17: Izvedi sa sobom svako živo biće od svakog tijela što je s tobom, i ptice i stoku i svakog gmaza što gmiže po zemlji, neka se obilno razmnožavaju na zemlji, i plode se i množe na zemlji.”
8:18: Tako je Noa izašao, i s njim sinovi njegovi i žena njegova i žene sinova njegovih;
8:19: svaka životinja, svaki gmaz, i svaka ptica, i sve što gmiže po zemlji, prema vrstama svojim, izašlo je iz arke.
8:20: Zatim je Noa načinio žrtvenik GOSPODU i uzeo od svake čiste životinje i od svake čiste ptice, te prinio na žrtveniku žrtve paljenice.
8:21: I GOSPOD je osjetio miomiris; nato je GOSPOD rekao u srcu svome: “Neću nikada više zemlju prokleti radi čovjeka, jer je umovanje srca čovječjega zlo od mladosti njegove; niti ću ikada više uništiti sve što je živo, kako sam učinio.
8:22: Sve dok bude zemlje, neće nestati sjetve i žetve, i hladnoće i vrućine, i ljeta i zime, i dana i noći.”